Zanimljivosti

PISMA I PIVANJE

Do polovice 70-tih godina prošlog stoljeća nijedan događaj u našem kraju nije prolazio bez „pisme i pivanja“ (pjesme i pjevanja).  S pismom se rađalo i umiralo, s pismom se radilo s pismom se živjelo. Pivalo se u svakoj prilici i svakom događaju (rođenju, krštenju, odrastanju, curenju, momčenju, ženidbi i udaji), s pismom se počinjalo raditi, s pismom se radilo i s pismom se završavao posao (kopanje, žetva, vršidba, koševina, komušanje, čobankovanje,…). Najviše se pivalo o ljubavi, ali bilo je i šaljivih pisama, rugalica, kontavica, veselica, žalbenica,….  Od postanka narod ovoga kraja je pivao – gangao, ustresao, ojkao, kolo igrao i veselio se. Više... 

Na stranici možete poslušati i skinuti IZVORNE PISME NAŠEG KRAJA u mp3 formatu. 

 
 

MAŠETI (STEĆCI) U NAŠEM KRAJU

 Među spomenicima kulturno povijesnog nasljeđa bogate i burne prošlosti livanjskog kraja sačuvanim do današnjeg vremena posebnu vrijednost imaju srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici zvani u našem kraju MAŠETI ili STEĆCI.

Na temelju starijih istraživanja stećaka na prostorima njihove rasprostranjenosti, livanjska općina bila je među četiri općine s najviše stećaka u čitavoj Bosni i Hercegovini.

U selima Buškoblatskog kraja mogu se naći brojni lokaliteti sa stećcima (mašetima). 

 

Najveći broj stećaka u Podhumskoj župi a i u livanjskom kraju nalazi se u Mišima. Na lokalitetu Bili brig uMišima smještena je velika nekropola stećaka, koja je po broju grobnica najveća u livanjskom kraju.Više....

 
 

RODOSLOVLJE PUĐA OD 1741 - 2010. GODINE

Početkom lipnja ove godine sve obitelji "PUĐA" u Mišima i Golinjevu dobile su po jedan primjerak rodoslovlja odnosno obiteljskog stabla prezimena PUĐA. Prezime Puđa prvi put se spominje 1741 godine i od te godine počinje se granati obiteljsko stablo do danas. Papir na kome je ispisano rodoslovlje dugačko je više od četiri metra, sa više od tisuću imena. Svi podaci su izvađeni iz crkvenih knjiga "stanje duša" u župi Podhum i Vidoši,  te matice umrlih, rođenih, krizmanih i vjenčanih koje se nalaze u arhivu na Gorici.

 

 Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli da ovo rodoslovlje ugleda svijetlost dana. Posebno se zahvaljujem Branku Puđi(pok. Mirke) koji mi je pomogao u pregledavanju starih matica i ispisu glavnog stabla na papir, koji smo podijelili svakoj obitelji PUĐA u našem        selu.  Mirko Puđa

 

Rodoslovlje možete skinuti kliknuvši na riječ RODOSLOVLJE  (veličina 2,24 MB) 

 
 

NAJBOLJI SOPARNIK U HRVATSKOJ PRAVI "MIŠANKA"

 

Soparnik,  vrlo jednostavno posno jelo, a sastoji se od malo blitve, mladog luka i peršina, između dva sloja najjednostavnijeg tijesta. Da jedno jelo, od malo blitve i „tista“ može bit tako popularno, čovjek ne bi vjerovao. U Poljicima postoji festa odnosno festival na kojem se bira najbolji soparnik po okusu, sastavu, izgledu, ispečenosti, ocjenjivala se i osobnost natjecatelja, način prezentacije, ali i poznavanje običaja poljičkog kraja..Zanimljivo je to, što najbolji soparnik pravi žena koja nije rođena poljičanka, a ona je Iva Beović rođ. Klišanin rodom iz sela Miši. Više....

 

 

 
 

KOŠARE I BUNAREVI U KAMEŠNICI

Gotovo svaka obitelj iz našega sela koja je imala više stoke, u planini Kamešnici gradili su nastambe za svoje blago i čobane. To su bile malene kućice sazidane od kamenih, grubo obrađenih kamenih „vaca“ (blokova), pokrivene šimlom ili ševarom. Narod ovakve nastambe davno prozva KOŠARAMA.

Mišani su imali košare na lokalitetima; Javorov Dolac, Jastrebac, Risovac, a na lokalitetu Blatni dolac bio je zajednički bunar za nekoliko obitelji...  Više

 

 
 

TAJANSTVENI GROB NA KLIŠKOM GROBLJU

 

Među mnogim nadgrobnim spomenicima u kliškom groblju, jedan nadgrobni spomenik kojeg je nagrizao zub vremena privlači veliku pozornost. Svi grobovi u kliškom groblju okrenuti su licem spomenika prema istoku, čime se čuvao starinski običaj da se tako pokojnici pokapaju, u smjeru sunca na izlazu, odnosno u iščekivanju slave uskrsnuća. Jedan spomenik rađen od domaćega kamena star više od dva stoljeća, okrenut je suprotno od drugih spomenika. Narodna predaja govori da je tu pokopan svećenik i da su se svećenici u to vrijeme tako pokopavali. Tko je bio taj svećenik? Zašto je pokopan baš u kliško groblje? Vratimo se malo u povijest.

 

VIŠE O OVOJ TEMI

 

 
 

STATISTIKA ŽUPE PODHUM ZA 2010 GODINU

 

Statistički podaci župe Podhum za 2010.godinu su katastrofalni, a iz godine u godinu sve su lošiji. Pogledajte sami statističke podatke za 2010. godinu. Više